19.06.2017

Intervju s arhitekticom: veći i komforniji stanovi, mnogo zelenila i svjetla postaju imperativ i kod Hrvata

Kada govorimo o nekretninama, govorimo o cijeloj vojsci ljudi koja stoji iza njihovih nastanaka, a sve s jednim ciljem: estetika, inovativnost i funkcionalnost. Jedna od najvažnijih osoba je upravo arhitekt koji svoju ideju pretače na nacrt, a nacrt postaje stvarnost.
Razgovarali smo s mladom arhitekticom Kristinom Bartolić, koja je svoju diplomu stekla na zagrebačkom  Arhitektonskom fakultetu, zanat brusila u Švicarskoj, a dio je tima koji je zaslužan na grandiozan lošinjski hotel Bellevue.



Kristina, što je trenutačno trend u arhitekturi?
Dosta opširno pitanje...Postoji puno trendova, ovisno o kojem području arhitekture govorimo, jer je i sama arhitektura jako širok pojam.
Općenito govoreći, neki od trendova su ponovno oživljavanje minimalizma u interijeru i eksterijeru (sirove betonske površine, mramori hladnih tonova u kontrastu s elementima i detaljima od drva itd.), sve do prefabriciranih kuća, te pojave suživota kao jedne nove tipologije zgrada (kao primjer bih navela zajedničko življenje ljudi starije dobi što je trend u Londonu ), razvoj održive arhitekture i  materijala... i još mnogo toga..


 
Studirali ste u Zagrebu, ali ste neko vrijeme proveli i u Švicarskoj. Možete li usporediti te dvije scene, i što vam je donijelo inozemno iskustvo? Može li uopće arhitekt opstati ako neko vrijeme ne ode izvan naših granica?
Diplomirala sam na zagrebačkom  Arhitektonskom fakultetu, i nakon toga sam otišla na praksu u Švicarsku, točnije u Mendrisio, mali grad u kantonu Ticino preko organizacije Eurodysee. Žao mi je da još tokom studija nisam iskoristila neku od sličnih prilika, jer to iskustvo mi je otvorilo nove vizure i pogled na sve, te razbilo mnogobrojne osobne blokade.
 
Svakako bih svim studentima i mladima (i svima koji se tako osjećaju), preporučila da iskoriste svaku priliku za inozemne prakse, razmjene, workshopove i sl., jer  je to odlična prilika za upoznavanje novih ljudi, stjecanje nova znanja, iskustava koji su kasnije u životu itekako korisna.
Hrvatsku i Švicarsku ne bih uspoređivala.


 
Nedavno ste se iz jednog arhitektonskog studija iz Zagreba vratili u Istru. Znači li to da za uspjeh nije neophodno biti u metropoli?
Pitanje je što znači uspjeh? Jer svatko će za sebe imati svoju definiciju uspjeha.
Smatram da nije neophodno za uspjeh biti u metropoli, bitnije je samom sebi znati definirati uspjeh i naći onaj posao koji voliš i u kojem uživaš, ne doživljavajući ga pri tome poslom.


 
Bili ste i dio tima koji je radio projekt petozvjezdanog hotela Bellevue na Lošinju. Kako biste okarakaterizirali to iskustvo?
Radila sam kao suradnik na tom  projektu, i zapravo  je to bilo moje prvo radno iskustvo nakon povratka iz Švicarske.
Radila sam u velikom timu, sa mnogobrojnim suradnicima u kojem je bila  najbitnija dobra komunikacija, organizacija, te suradnja. Bili smo mladi tim u kojem sam lakše proživljavala  stres i mnogobrojne sate rada...Svakako odlično iskustvo!


 
Nedavno je istraživanje pokazalo kako se Hrvati sve više okreću kupnji većih i komfornijih stanova, a 60-ak kvadrata više nije dovoljno. Znači li to da postajemo razmaženiji ili osvješteniji?
Svakako primjećujem da ljudi traže veće i komfornije stanove sa zelenilom, i što većim doticajem s prirodom. Osvjetljenje i prozračnost je vrlo važna komponenta kao i open space koncepti, što je svakako pozitivno, i samim time dokaz da je porasla svijest o kvaliteti življenja, što je jako dobro.
 
Arhitekti se nerijetko bave i uređenjem interijera: što biste savjetovali, koje su ključne stvari u adaptaciji jednog stana?
Uređenje interijera jest jedan dio posla arhitekta. Jedna od bitnijih stvari adaptacije stana, jest sagledati ga u cjelini i detaljno ga analizirati: (prednosti i mane u odnosu na stvarne potrebe i želje korisnika). Treba jako dobro sagledati njegovo postojeće stanje, orijentaciju, funkcionalnost i organizaciju, osvjetljenje, prozračnost, boje, materijale...
Ovisno o stilu života, ukusima, životnoj dobi, pokretljivosti korisnika, te financijskoj moći tek tada se kreće se u daljnju razradnju adaptacije i uređenja.


 
Arhitekti su nesumljivo izrazito kreativni. Koliko su česte kreativne blokade, i kako se uopće razvija ideja o nekom projektu?
Arhitekti su u toliko kreativni koliko vješto mogu očitati kontekst i okruženje buduće građevine, i isprojektirati ga na način da funkcionalno i tehnički besprijekorno funcionira. Važno je i da se sve "ukomponira" u skladu sa važećim zakonima, pravilnicima, normama... te da njome zadovolji potrebe korisnika.
Najbitnije je sagledat potrebe korisnika, dobro analizirati i iščitati kontekst i okoliš građevine, sagledati prostorne uvjete i materijalizirati projekt u skladu tradicijom ili nečim autentičnim na jedan suvremen način, te sagledati kakvu sliku stvara buduća građevina iz različitih vizura.
 
Što biste rekli da čini kvalitetnu nekretninu, i na što biste obvezno savjetovali kupcima da pripaze prilikom kupnje?
Kvalitetnu nekretninu čini niz čimbenika – od lokacije, opremljenosti potrebnom infrastrukturom, blizinom sadržaja, parkova, zelenih i rekreativnih površina, orijentacijom, pa sve do kvalitete gradnje, ugrađenih materijala, funkcionalna organizacija itd...


 
Zbog čega bi po vašem mišljenju, trebalo angažirati agenciju za nekretnine?
Prvenstveno zbog činjenice da agenti imaju velikog iskustva i znaju puno o nekretninama, te će moći dati najoptimalnije savjete, ili ponuditi baš ono (ili najsličnije) onome što želite.
 
 
I za kraj jedno žensko pitanje - arhitekti su poznati po istančanom smislu za modu. U čemu je kvaka? Na koji način jedna arhitektica percipira modu?
Veza između arhitekture i mode je zasnovana na zajedničkim postulatima. Arhitektura i moda dijele slične koncepte, teorije, a obje se temeljene na praksama vizualnog. Ključna karakteristika između arhitekture i mode jest zaštita čovjekovog tijela. Arhitektura pruža sklonište, štiti od prirodnih pojava, te stvara sigurno okruženje. S druge strane moda, tj. odjeća, smatra se drugom čovjekovom kožom jer pruža izravnu zaštitu ljudskom tijelu. Mnogi arhitekti i modni dizajneri su zajedno surađivali, te nam to ukazuje na tijesnu povezanost i preklapanja koja se dešavaju pri spoju arhitekture i mode. Kroz radove koji su proizašli iz tih suradnji  moguće je istraživati korelacije, odnose i uzajamnu interakciju, te analizirati i promišljati specifičnosti tog simbiotičkog odnosa.
 

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti te anonimizirane statistike pristupa. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića.

Pretraživanje